Promjene vida kao posljedica starenja

Kontrasna osjetljivost

VIDNA OŠTRINA

Vidna oštrina je najčešće korištena metoda mjerenja vida i univerzalno prihvaćena metoda praćenja vidnih promjena nastalih tokom određenog vremenskog perioda. Vidna oštrina je definirana kao mjera sposobnosti oka da percipira i izoštri objekt gledanja na određenoj udaljenosti. Zna se da se s godinama vidna oštrina postepeno smanjuje, no zbog raznih kroničnih bolesti koje obično slijede starost teško je odrediti točan postotak gubitka vida. Najznačajnije slabljenje vidne oštrine izraženo je u dobi od 45 do 70 godina te gotovo sve osobe sa navršenih 55 godina imaju potrebu za nošenjem optičkih pomagala. Najčešći razlog je staračka dalekovidnost nastala zbog oslabljene akomodacije (prilagodba oka za gledanje na blizinu) koja počinje slabiti oko 40 godine života. Potrebni dioptrijski dodatak za čitanje se mijenja kroz narednih 15 - 20 godina, nakon čega se stabilizira oko 60 godina života te konačno iznosi + 2,75 do + 3,00 Dsph.

VIDNO POLJE

Vidno polje se opisuje kao širina oku vidljivog područja prilikom gledanja ravno ispred sebe. Širina vidnog polja je osobito kod starijih osoba važna za sigurno snalaženje u okolini u kojoj se nalaze. Širina vidnog polja se tokom godina života postepeno smanjuje. Smanjeno vidno polje uzrokuje ograničeni periferni vid te nema više širinu kakva je bila u mlađoj dobi. Smanjenje vidnog polja može kod nekih osoba direktno i negativno utjecati na socijalni život i međuljudsku interakciju, jer starija osoba ne može vidjeti a samim time ni prepoznati osobe koje mu se nalaze u dijelu koje ne vidi. Osobe sa glaukomom imaju tzv. tunelski vid kod kojeg je centralni vid očuvan, a periferni sužen dok je kod staračke makularne degeneracije centralni vid uništen, a periferni očuvan. 

KONTRASTNA OSJETLJIVOST

Kontrastna osjetljivost je sposobnost oka da razlikuje gledani objekt od okoline u kojoj se nalazi. Vrijednost kontrastne osjetljivosti je označena svjetlosnom razlikom između gledanog objekta i njegove podloge. S godinama se ta razlika povećava i razlog je zašto starije osobe teško procjenjuju dubinu i visinu stepenica. Kontrastna osjetljivost postepeno pada zbog fizioloških promjena na središnjem živčanom sustavu koje se očituju oslabljenom retinalnom osjetljivošću na svjetlo, te zjeničnom miozom. Smanjena kontrastna osjetljivost može uzrokovati zamor, zamućen vid i smanjenu učinkovitost čitanja. Na smanjenje kontrastne osjetljivosti značajno utječe razvoj sive mrene.

 OSVJETLJENJE I ZABLJEŠĆIVANJE

Promjene u optičkim medijima i šarenici odnosno zjenici smanjuju količinu svijetla koje dopire do mrežnice. Tako osobi od 65 godina života, treba duplo više svjetla od osobe sa 20 godina dok je osobama od 80 godina potrebno tri ili četiri puta više. Propadanjem štapića i čunjića uz staračku miozu zjenice, smanjuje se i mogućnost brze prilagodbe na svjetlo ili tamu. Mioza raspršuje zrake svjetlosti na mrežnicu stvarajući senzacije bliještanja dok fiksacija i nemogućnost potpunog proširenja zjenica rezultira slabijom kvalitetom i neoštrom slikom pri slabom osvjetljenju što je glavni razlog zašto je u starijoj dobi potrebna tri puta veća količina svjetla u usporedbi sa mlađom dobi. 

S godinama života povećava se netolerancija na zablješćivanje i odsjaje svjetlosti, osobito noću. 

PERCEPCIJA BOJA

Zbog propadanja i slabljenja funkcije čunjića sa starošću je sve teže razlikovati hladne boje (plava, zelena, ljubičasta) za razliku od toplih boja (crvena, žuta, narančasta). Na raspoznavanje boja uvelike utječe i postepeno zamućivanje, fiziološki prozirne, očne leće koja poprima žućkasti odsjaj, te samim time mijenja stvarnu boju.

DUBINSKA PERCEPCIJA

Nejednak prolazak svjetlosnih zraka kroz suženu zjenicu i promijenjenu očnu leću uzrokuju poteškoće u procjeni dubine, visine i udaljenosti predmeta što se najviše očituje pri hodu po stepenicama ili tokom noćne vožnje.

bacc.med.techn. Sunčana Kovačić

Literatura

Bušić M., Kuzmanović Elajber B., Bosnar D., Seminaria ophthalmologica,udžbenik oftalmologije i optometrije; drugo izmijenjeno i nadopunjeno izdanjeSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2012.

Harvard Medical School, The aging eye, Simon & Schuster New York, 2000.

Imaš pitanje? Pitaj!