RaZvoj oka

Oko je prvi organ koji se može raspoznati (uz pomoću ultrazvuka) u najranijem embrionalnom razvoju konkretnije oko 20-og dana gestacije kada dolazi do nastanka očnog mjehurića vesicula ophthalmica, osnove za budući razvoj oka. Očni mjehurić je produžetak neuralne cijevi te tvori tzv. očna polja koja se nalaze na području prednjeg mozga prosencephalon. Razvija se iz izvanjskih stanica zametka, površinskog ektoderma i neuroektoderma, no između ta dva sloja nalazi se i mezoderm. Površinski ektoderm je derivat epitela rožnice, očne leće, vjeđa i suznih žljezda. Neuroektoderm je osnova vidnog, pigmentnog i cilijarnog dijela mrežnice, mišića šarenice m sphincter et dilatator pupillae i očnog živca. Mezenhimska osnova se nalazi u stromi rožnice, bjeloočnici, šarenici, staklovini, zrakastom tijelu, žilnici, žilnom sustavu oka i vanjskim očnim mišićima. Očni mjehurić se daljnjim razvojem pretvara u očni vrč sve do njegovog nestanka i nastanka unutrašnje ovojnice oka tunica internae oculi. Na donjoj strani očnog mjehurića nalazi se pukotina coloboma  (nedostaje dio zida ne jednoj strani očnog vrča) koja obuhvaća i očni držak te omogućuje centralnoj mrežničnoj arteriji a. centralis retinae dolazak do centralnog dijela očnog živca, te živčanim vlaknima očnog živca da putem očnog drška dosegnu do mozga. Ovojnica, odnosno rubovi očnog vrća zatvaraju se u embrija dugog oko 12 mm.

Razvoj očnog vrća istodobno prati i razvoj očne leće i staklastog tijela corpus vitreum. Između 4 i 6 tjedna embrionalnog razvoja dolazi do zadebljanja parenhima oko leće i mrežnice, tvoreći osnovu za čvršći vanjski sloj tunica fibrosa bulbi i nježniji unutrašnji sloj sa mnoštvo krvnih žila tunica vasculosa bulbi. Te dvije ovojnice u međusobnom su doticaju osim u dijelu prednjeg segmenta oka gdje se razdvajaju i tvore šupljinu odnosno prednju očnu sobicu camera bulbi anterior. Prednja strana prednje očne sobice omeđena je vanjskom (prozirnom) ovojnicom i tvori rožnicu, dok dio unutrašnje ovojnice čini stražnji zid te pokriva prednju plohu očne leće.

Grana očne arterije a. ophthalmicae krvlju opskrbljuje mrežnicu, dok živčelje dobiva od očnog živca. Hijaloidni sustav tunicae vasculosae lentis tranzitorni je živčani te krvožilni sustav (hijaloidna aretrija) zadužen za prehranu mnogih dijelova oka. Nalazi se na prednjoj i stražnjoj plohi očne leće te atrofira oko 35 tjedna gestacijske dobi. Iz tog razloga zrela očna leća nema krvnih žila niti živčanih niti. Nakon nestanka hijaloidne arterije koja prolazi kroz staklasto tijelo, ostaje samo njen početni dio odnosno a. centralis retinae.

    

  • Gestacijska dob

    22. dan

    2. mjesec





    3. mjesec



    4. mjesec



    5. mjesec



    6. mjesec



    7. mjesec



    8. mjesec

  • Promjene tijekom razvoja

    pojava očne osnove (očni mjehurić)

    invaginacija očnog i lećnog mjehurića; ispunjavanje embrionske fisure hijaloidnom arterijom; pojava pigmentnih zrnaca u pigmentnom epitelu mrežnice; nastajanje nabora vjeđa; razvitak krvožilnog sustava žilnice

    susretanje i spajanje vjeđnih nabora; razvitak cilijarnog tijela; zgušnjavanje bjeloočnice

    pojava nabora cilijarnog nastavka; oblikovanje Descemetove membrane; stvaranje Schlemmovog kanala; nestajanje hijaloidnog sustava; razvijanje trepavica i žlijezda vjeđa

    razvijanje fotoreceptora unutrašnjih segmenta; stvaranje slojeva žilnice; vaskularizacija strome šarenice; razdvajanje vjeđnih rubova

    debljanje ganglijskih stanica makule; formiranje dilatatora šarenice

    diferencija vanjskog segmenta fotoreceptora; stanjivanje fovea centralis; oblikovanje laminae kibroze i kružnog mišića cilijarnog tijela

    nestajanje hijaloidnog sustava; razvijanje sfinktera šarenice; žile mrežnice dosežu periferiju; mijelinizacija vidnog živca do lamine kibroze

Literatura:

Čupak K., Zergollern-Čupak Lj., Pedijatrijska oftalmologija, Nakladni zavod Globus, 1997.

Rotim K., Kudelić N., Saftić R., Anatomija i fiziologija oka, Biblioteka očna optika, naklada veleučilište Velika Gorica, 2009.

Cerovski B. i dr., Klinička optometrija, Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu, 2013.

bacc.med.techn. Sunčana Kovačić

Sunčana

Imaš pitanje? Pitaj!