Kontaktne leće

Kontaktologija je grana oftalmologije koja se bavi kontaktnim lećama i njihovom upotrebom. Ključna uloga medicinske sestre/tehničara u kontakologiji je edukacija pacijenata. S obzirom da su medicinska sestra/tehničar ti koji vrši edukaciju o kontaktnim lećama, i sami moraju biti dovoljno educirani i gotovo svakodnevno pratiti novosti u kontaktologiji. Kontaktne leće zahtjevaju određenu pažnju i brigu, a osobito higijenu. Edukacija mora biti individualno prilagođena za svakog pacijenta te mora biti u skladu sa dobi pacijenta, higijenskim navikama, svakodnevnom životu i motiviranosti pacijenta.

Glavna podjela kontaktnih leća:     

  1. TVRDE,
  2. POLUTVRDE (TVRDE PLINOPROPUSNE),
  3. MEKE,
  4. HIBRID.  

Upotreba kontaktnih leća je započela 1887. godine kada je F.E.Muller izradio prvu kontaktnu leću napravljenu od stakla. 1936. stakleno se počinju zamjenivati sa pleksiglasom (PMMA) te započinje upotreba tvrdih leća. 1975. napravljena polutvrda dok je 1971. započela komercijalna prodaja mekih kontakntih leća. Hibrid kontaktne leće upotrebljavaju se od 1983.   

Kontaktne leće, osim ispravljanja refraktivne greške (kratkovidnosti, dalekovidnosti,  astigmatizma, prezbiopije), koriste se i u terapijske te kozmetske svrhe (npr.leće u boji).  

 

Zašto je važna higijena kontaktnih leća?

Prilikom edukacije pacijenata o postupku stavljanja i skidanja kontaktnih leća, važno je posvetiti dovoljno vremena za detaljne upute o higijeni leća. Iako se olako shvaća, higijena je glavni čimbenik koji utječe na udobnost prilikom nošenja leća, pravilnom higijenom smanjuje se ili gotovo isključuje mogućnost pojave infekcija i komplikacija nastalih nošenjem leća, produžuje se "životni vijek" kontaktne leće. Jednom krivo stečene i naučene navike, kasnije se teško ispravljaju radi čega je važno da pacijent od samog početka razumije i usvoji postupke pravilne higijene kontaktnih leća.

Oko zdravog čovjeka (točnije očna spojnica) sadrži mnoštvo mikroorganizama, produkte procesa razgradnje u oku, odumrle stanice epitela, te strane čestice dospjele u oko poput prašine, šminke i sl. Proces čišćenja oka odvija se kontinuiranom obnovom suznog filma te je potpomognuta treptanjem. Kontaktna leća kao strano tijelo na oku, koja ne samo da remeti normalan proces čišćenja i ovlaživanja oka, već je i pogodana za stvaranje taloga i pogodan medij za razvoj patogenih mikroorganizama. Talog na kontaktnim lećama nastaje apsorpcijom čestica koje se nalaze u doticaju s kontaktnom lećom (npr.proteini iz suznog filma i strane čestice) te kao takve smanjuju optičku kvalitetu leće, talog je mehanička prepreka za normalno ovlaživanje i protok kisika prema rožnici, može izazvati podražaje i alergijske reakcije te je idealan medij za razvoj mikroorganizama osobito gljivica.

bacc.med.techn. Sunčana Kovačić

Imaš pitanje? Pitaj!