Zdravstvena njega osoba oštećena vida

S obzirom da su oštećenja vida najčešće vezana uz starije osobe, u daljnjem tekstu zdravstvena njega je opisana u tome smjeru, no naravno da se opisana sestrinska skrb može primjeniti i kod svih dobnih skupina.

Zdravstvena njega kod starijih osoba je multidisciplinarna, s obzirom da starije osobe najčešće imaju više zdravstvenih problema koji mogu i ne moraju međusobno biti povezani. Fiziološki i psihološki odgovor na promjene i probleme kao posljedice starenja, uvijek su individualni. Unatoč različitosti među starijima, potrebno je uzeti u obzir promjene i probleme koji su isključivo vezani za starije. Ono što je normalno u starijoj životnoj dob nije normalno za mlađu životnu dob i obrnuto (npr. vrijednosti krvnog tlaka, puls, disanje, vidna oštrina, itd.).

Skrb za stare osobe oštećena vida zahtjeva dodatnu pozornost i pažnju, te prilagodbu brojnih intervencija. Ukoliko je oštećenje prisutno duže vrijeme, pacijentu će pomoć biti potrebna samo dok se ne navikne na novu okolinu. No, ukoliko je oštećenje novonastala situacija, zdravstvena njega i potrebno vrijeme i skrb za pacijenta se značajno povećavaju. Osim potrebne pomoći prilikom obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti, potrebna je i velika psihološka podrška i pomoć. Osobe oštećena vida razlikuju se od ostalih samo po količini vida kojim se služe. Oni i dalje žive, druže se, imaju svoje zanimacije i hobije samo ih sve izvode na drugačiji način od osoba sa očuvanom vidnom funkcijom. Neke osobe čak ističu da se teže nositi sa društvenim predrasudama i stavovima nego sa oštećenjem vida. Zdravstvena njega osoba sa oštećenim vidom je u nekoj mjeri podjednaka za veliki broj osoba sa raznim oftalmološkim oštećenjima. No, kod različitih oštećenja vida, bilo fizioloških ili patoloških, postoje i karakteristične metode i intervencije za svaku od bolesti. Da bi medicinska sestra u potpunosti mogla prepoznati i zadovoljiti sve potrebe osoba sa oštećenim vidom, mora imati znanja o samoj bolesti, načinima liječenja, potrebnim pretragama, učestalosti kontrola i prognozi bolesti. Važno je osobe sa oštećenim vidom u potpunosti uključiti u donošenje odluka o potrebnim i načinima izvođenja intervencija. Takav individualan ali i timski pristup psihološki pozitivno utječe na osobe ulijevajući im samopouzdanje te pridonose ranijem osamostaljenju. Medicinska sestra mora biti kompetentna za rad sa starijim osobama sa oštećenim vidom, što podrazumijeva da mora biti empatična, strpljiva, nenametljiva, a opet "na dohvat ruke". Pritom je važno, korak po korak, graditi odnos i međusobno povjerenje sa pacijentom.

Slabljenje vida je jedno od mnogih fizioloških stanja s kojima se ljudi susreću kako stare, te ukoliko se više fizioloških promjena razvija istovremeno, one mogu direktno utjecati na pacijentovo samopouzdanje.  

Kuhanje, čitanje knjiga, vježbanje i socijalizacija nisu nemogući kod starih osoba oštećena vida. Jednostavne promjene u razmještaju stana i postavljanje odgovarajućih pomagala pomažu u samostalnom vršenju dnevnih aktivnosti. U razgovoru je potrebno saznati koji su prioriteti, te zajednički izvršiti promjene. Potrebno je prvo pustiti da osoba sama predloži promjene koje bi joj bile od pomoći, a tek onda iznositi svoje i preporučiti neke od dostupnih mogućnosti. Prije pružanja pomoći potrebno je stariju osobu najprije upitati, a pomoć pružati samo ako je ona stvarno potrebna. 

Prilikom uzimanja sestrinske anamneze, osobnu pažnju potrebno je posvetiti potrebama i mogućnošću samostalnog izvršavanja svakodnevnih potreba i aktivnosti. 

„Uloga medicinske sestre u njezi starijih osoba oštećenog vida je multifaktorijalna i uključuje edukaciju, potporu, pomoć, odvjetništvo te istraživanje“ (Houde&Huff, 2003.). Uloga edukatora je najvažnija. Edukacija starije osobe oštećena vida i njegove obitelji o dijagnozi, liječenju, prognozi i pomagalima može pomoći individui u svladavanju i nošenju sa poteškoćama i promjenama s kojima se nosi zbog oštećenog vida. Prioritetna bi trebala biti edukacija o prevenciji daljnjeg oštećenja vida. Važna je i preventivna njega i screening programi za rano otkrivanje bolesti kod starijih osoba. Emocionalna potpora i uključivanje u potporne grupe značajno smanjuje negativni psihološki utjecaj i prevenira usamljenost, depresiju, a ubrzava proces prilagodbe. Medicinska sestra je odvjetnik starije osobe kao zagovaratelj potreba i prava osobe oštećenog vida u zdravstvenim ustanovama spram zdravstvene birokracije i liječnika. Svojim radom sa starijim osobama oštećenog vida medicinska sestra može uvelike doprinijeti u istraživanju, otkrivanju, prilagodbi i uvođenju novih smjernica zdravstvene njege. Osim što je time medicinska sestra aktivno uključena u istraživački rad, zadovoljava i potrebu za kontinuiranom edukacijom i praćenjem novih trendova i smjernica u zdravstvenoj njezi.

Glavni cilj zdravstvene njege i rehabilitacije starijih osoba sa oštećenim vidom je prilagodba na samostalan život sa preostalim vidom.

Više o procesu zdravstvene njege, skoči na  Proces njege

 

U službi zdravog vida,

bacc.med.techn. Sunčana Kovačić

Imaš pitanje? Pitaj!