Prevencija očnih bolesti

Često jednostavne i manje životne promjene mogu uvelike smanjiti rizik od gubitka vida. Uloga medicinske sestre od značajne je važnosti u edukaciji o problemima i strategijama u prevenciji daljnje progresije bolesti koja utječe na kvalitetu života starije osobe. Prvi korak u prevenciji očnih bolesti je redoviti oftalmološki pregled. Preporuka je izvršiti kompletan pregled jednom godišnje, ukoliko ne postoje neki od simptoma i problema.

Edukacijom o čimbenicima rizika nastajanja sive mrene te njihovim uklanjanjima, pozitivno utječemo na smanjenje broja osoba oštećenog vida uzrokovano sivom mrenom te promičemo i osiguravamo kvalitetu života starije osobe. Pretjerano izlaganje suncu, bez adekvatne zaštite za oči, pridonosi ranijem nastajanju i razvoju sive mrene. Oči je potrebno štititi kako ljeti tako i zimi (zbog refleksije zraka o vodenim površinama i snijegu). Sunčane naočale moraju imati adekvatnu 100% UV zaštitu, te moraju biti priljubljene uz obrve, sljepoočnicu i uz jagodičnu kost, kako bi u potpunosti blokirali ulazak UV zraka. Tamne sunčane naočale bez UV zaštite omogućuju povećani prolaz štetnih UV zraka kroz proširenu zjenicu. U tom slučaju bolje je sunčane naočale ne nositi. Kao dodatna zaštita koriste se i šeširi sa širokim obodom. Kao i kod velike većine zdravstvenih stanja i bolesti, pušenje je jedan od vodećih čimbenika rizika u nastajanju sive mrene. Prestanak pušenja značajno smanjuje rizik kako od sive mrene tako i od senilne makularne degeneracije, glaukoma, dijabetičke retinopatije i ostalih kako očnih tako i sistemskih bolesti.

Uloga medicinske sestre u ranom otkrivanju i početku liječenja šećerne bolesti ima značajnu ulogu u prevenciji gubitka vida uzrokovane dijabetičkom retinopatijom. Poznato je da dobro regulirana razina šećera u krvi značajno smanjuje i odgađa moguća oštećenje vida. Edukacija starije osobe o povezanosti razine šećera i oštećenju vida zbog loše regulacije od iznimne je važnosti. Progresija dijabetičke retinopatije je tiha i spora, ali se redovnim oftalmološkim pregledom može otkriti u ranoj fazi. Ranim otkrivanjem bolesti pospješuje se uspjeh liječenja te uspješno prevenira oštećenje vida kao komplikacija šećerne bolesti. No, kako bi mogla pružati adekvatnu edukaciju, medicinska sestra se mora i sama više educirati i pratiti nove smjernice u liječenju i kontroli šećerne bolesti.

Kako lijek za senilnu makularnu degeneraciju, koji bi ju u potpunosti izlječio, još nije otkriven, prevencija igra veliku i važnu ulogu. Prestanak pušenja, zaštita očiju od UV zraka i adekvatna prehrana bogata antioksidansima znatno smanjuju rizik od nastajanja ali i progresije senilne makularne degeneracije. Važnu ulogu u praćenju bolesti i prevenciji daljnjih oštećenja vida ima Amsler test. Amsler test je vrlo jednostavan test koji otkriva bilo kakve promjene koje se događaju na makuli. Jednostavan je za uporabu, vrlo brz, može se koristiti bilo gdje, te može otkriti promjene na očnoj pozadini koje mogu utjecati na gubitak vida no, koristan je i u praćenju već postojeće bolesti. U dobro osvjetljenom prostoru, amslerova mrežica se stavi na udaljenost od 30 – 40 cm. Ukoliko osoba inače nosi naočale za čitanje, mora ih obavezno staviti jer će u suprotnome dobiti lažno pozitivan test. Naizmjence se ispituje desno i lijevo oko. Dok se jedno oko ispituje, drugo oko je potrebno pokriti sa rukom. Potrebno je gledati u centar mrežice (crna točka), ali pritom obraćati pažnju na okomite i vodoravne linije. Ako su okomite i vodoravne linije ravne, nema nikakvih oštećenja centralnog vida. No, ukoliko su linije drugačije jedna od drugih, iskrivljene, valovite, zamućene ili pak nedostaju, upućuju na promjene u centru vida i potrebu za kompletnom oftalmološkom obradom.

Screening glaukomskih bolesnika od iznimne je važnosti jer rana detekcija i početak liječenja značajno smanjuju mogućnost gubitka vida koji je neizostavan ukoliko se ne liječi.

Pravilnom dnevnom hidracijom omogućuje se pravilan rad suznih kanala koji vlaže i štite vanjski dio oka.

Oči neprekidno rade, te im kvalitetan san omogućuje odmor kakav zaslužuju. Rad za računalom dodatno umara oči, te takav dugotrajan rad uzrokuje iritaciju, crvenilo i peckanje u očima. Kako bi se to izbjeglo, potrebno je barem svakih sat vremena napraviti pauzu od svega desetak minuta kako bi se očni mišići opustili na način da se jednostavno zagledamo u daljinu. S obzirom na današnji način rada u kojem je upotreba računala postala svakodnevnica u svim profesijama, sve je češća promocija i preporuka primjene tzv. 20-20-20 pravila koje nalaže da se svakih 20 minuta na 20 sekundi zagledamo na udaljenost od 6 metara (20 feet).

Amslerova mrežica

Ovdje skinite svoju Amslerovu mrežicu!

Prehrana

Prema mnogobrojnim kliničkim istraživanjima, prehrana bogata vitaminom C i pigmentom karotenoida (beta karoten, lutein) može zaštiti očnu leću, te prevenirati pojavu senilne katarakte. Karotenoidi imaju jako antioksidativno djelovanje, dok u oku izravno apsorbiraju negativne ultraljubičaste zrake u cilju zaštite žute pjege. Hrana bogata karotenoidima uključuje dinje, mango, špinat, rajčice, grašak, mrkvu, brokulu, kukuruz, jaja, luk, sok od naranče itd. te se preporučuje imati barem dva voćna i minimalno tri povrtna obroka. Nedostatak karotenoida ubrzava proces cross-linkinga (nepoželjno umrežavanje kolagena unutar očne leće) koji dodatno stanjuje i stvrdnjuje očnu leću uzrokujući raspršivanje svjetla, povećava rizik od nastajanja senilne makularne degeneracije.

Prehrana bogata cinkom, vitaminom C i E, beta karotenom može smanjiti rizik od pojave senilne makularne degeneracije čak za 35%. Žitarice, puretina i piletina su bogate cinkom, naranče, jagode, limun bogati su vitaminom C, dok su bademi i kikiriki bogati vitaminom E.

Pretjeran unos kolesterola i životinjskih masti povećava rizik, dok povećan unos omega-3 masnih kiselina smanjuje rizik od nastajanja senilne makularne degeneracije, sive mrene, dijabetičke retinopatije, itd.

Posebnu pozornost kod uzimanja beta karotena treba obratiti kod pušača i nedavno prestalih pušača jer njegovo uzimanje povećava rizik od karcinoma pluća.

 

U službi zdravog vida,

bacc.med.techn. Sunčana Kovačić

Imaš pitanje? Pitaj!